ENTERIJER STANA Ruzveltova, Beograd

Da li mana jednog stana može da postane vrlina?

Stan u Ruzveltovoj ulici u Beogradu je stan od 20m2 u čiju je kvadraturu uključena terasa od 4m2. U projektnom zadatku stoji da je stan namenjen za izdavanje i za maksimalno 2 osobe, bez nekih dodatnih ograničenja u dizajnu enterijera.

Ubrzan tempo života i životni stil sve većeg broja ljudi danas opravdava veliku potražnju malih “mikro” stanova koji prkose pravilima u prostornom planiranju i organizaciji. U ovom konkretnom slučaju odbacujemo sva “pravila” i na delu primenjujemo svo iskustvo i znanja da stan od 16m2 bude funkcionalan i organizovan za život u njemu.

Krećemo dakle u avanturu uređenja garsonjere u Ruzveltovoj ulici u Beogradu. Nakon što smo odredili funkciju stana (za izdavanje) krenuli smo u prostornu organizaciju gde ćete primetiti da ne postoji “hodnik”, od ulaznih vrata, stupamo u
prostor koji smo dodatno otvorili ka terasi novom spoljašnjom stolarijom. Izbacujemo sve nepotrebne elemente, koji bi u većim stanovima zahtevani, i vodimo računa da sve što isplaniramo bude umereno i neutralno.

Zoniranje stana delimo nevidljivim linijama i koristimo se različitom obradom površina i materijalizacijiom. Nema zidova i prepreka u prostoru osim zida kupatila.

Multifunkcionalnost prostora

Ovde dobijamo odgovor na pitanje – Da li mana jednog stana može da postane vrlina?
Ovakvi prostori su izazov i avantura za svakog planera, dizajnera ili arhitektu i s toga se razvija kultura multifunkcionalnosti – da svaki komad, element i-ili površina mogu da se koriste u više svrha ili namena. Tako dobijamo da otvorena polica u garderoberu bude noćni stočić i mesto za odlaganje pa i lampa. Kuhinjska radna ploča se nastavlja u trpezarijski sto bez jasne granice, sa prostorom odlaganje stolica i sa sakrivenom fiokom za escajg. “Media” zid je ujedno i garderober i radna zona. Krevet je posebno napravljen da ima kutiju ispod za odlaganje i može se modifikovati u ugaonu ili 2 posebna kreveta.

Ovim projektom dobijamo “manje je više” na delu.

Marijana Peternek, arhitekta